10 Februara, 2025

Posle raznih “roka”, “roleta” ,”roksova” i ostale bentonski neobrazovane familije po nadimku koje su posljednih godina preplavile naš grad Zvornik, imamo nagonsku potrebu da se bavimo pojedinim bontonskim manirima koji polako izumiru kad im vrijeme nije.

Pošto je danas četvtak, dan koji je izgubio sebe iščekivajući petak, mislimo da je pravi trenutak da se bavimo sporednim stvarima naših navika koji ostavljaju ozbiljan utisak o nama.

Danas ćemo se baviti bontonskim ponašanjem u restoranu, naravno sa 10% tolerancije, toliko i policija prašta običnim smrtnicima.

Zvornik je jako specifičan grad po bontonskim navikama. Početkom 21. vijeka Zvornik je ušao poslovnu revoluciju, tj. nasilnu reorganizaciju radnih mjesta u javnim ustanovama. Seosko stanovništo je dobilo svog kralja i onda je kralj u dvor uglavnom zapošljavao svoje ljude. Kad kažemo dvor, mislimo na Gradsku upravu i ostale resore pod kontrolom kraljevstva. Kao i svaki kralj trudio se da oko sebe okupi dvorske lude i uglavnom sluge. Ovo “uglavnom” pišemo da svako ima šansu da se ne pronađe i onda smo u najmanju ruku svi zabludno srećni, kao i moderni život. Zabluda je svakako jedini put do sreće u ovom vijeku.

Svijet je iz industrijske revolucije, tj. od parne mašine stigao do digitalizacije, dok je Zvornik od “rodjaka” najdalje stigao do “roke” i “roleta”. Ali dobro šta je tu je. Kad već ne možemo da ih pobjedimo daj bar da im pomognemo da budu bolji i manirniji, ukoliko je to moguće.

Naravno, dolaskom u grad, ljudi sa sela koji su počeli da rade u javnim ustanova morali su negdje i da se hrane. U prve tri godine je bilo lako, jer su svi naručivali ćevape, oni malo buntovniji ponekad i Karađorđevu šniclu , tako da su bili kamuflirani od primjećenosti jer nisu izlazili iz okvira sebe. Kako se poslovno avanzovali, naravno preskakajući hijerarhijski redosljed( od portira do direktora) dzemper je zamjenjen košuljom, sako jaknom, a patike crnim cipelama. Sako je odgovornost sebe. Sako je izmišljen da bi se lažna gospoda prepoznala, a prava nikad više dovodila u pitanje.

Posle opširnog uvodnog izlaganja mislimo da je pravi trenutak da pređemo na suštinu i savjete: Ukoliko ste već došli u košulji i sakou i obnašate neku rukovodeći funkciju u Gradskoj upravi, koja je naravno sinonim za čednost, kulturu, humanizam, poštenje i još mnogo toga, trebali bi ste da znate sljedeće osnovne stvari, koje često kršite dok javno jedete:

Kad jedete ne pričate. Ne solite hranu dok istu ne probate. Komadiće hrane koje stavljate usta uobročite do te mjere da vilica nema potrebu da u žvakanje uključuje i oči.

Ukoliko niste sami za stolom, nemojte počinjati sa jelom dok svima ne bude hrana servirana. Naravno, mislimo na vaš sto, ne cijeli restoran.

Ukoliko naletite na kost u ustima , uzmite maramicu i intimnom metodom improvizujte brisanje usta da bi ste kamuflirali izbacivanje koščice iz usta. Nikako je nemojte vaditi rukama ili još gore direktno iz usta naciljati u tanjir! Pobogu…

Kad brišete usta, odvostručite maramicu i pipljivo obrišite usne.

Nemojte zvučno mljackati ili cmoktati , pa čak iako ste uradili nove zube. Nemojte otvorenih usta jezikom da čistite desni, tačnije nemojte ni zatvorenih, pogotovo žene. Čuvajte funkcionalonost jezika za intimnije stvari ili za svađe bez razloga u PMS danima.

Ukoliko niste u potkošulju, nemojte javno koristiti čačkalicu. Pa čak ni kad stavite ruku preko usta.

Kad konobar donese račun, nemojte odmah da ga gledate, pravite se da vas ne zanima, jer svakako ćete platiti koliko piše.

Ukoliko želite svoje bontonske manire da dignete do tog nivoa da preko položaja vašeg escajga na tanjiru komunicirate sa konobarima, pogledajte sliku ispod.👇👇👇

Iskreno se nadamo ovo ukrštanje escajga koje poziva na “čekanje sljedećeg obroka” neće većina konobara okarakterisati kao iznenadni smrtni slučaj i izjaviti vam saučešće.

Da naglasimo da niste u obavezi sve da pojedete, iako su u gore prikazanoj slici tanjiri prazni.

Možemo da razumijemo da je “krkanluk” u doba uskih pantalona, crtanja obrva, meke emocije, koje sve više promovišu muškarci, možda i jedino preostalo utočište za ženske oči gdje mogu da vide muževnost na istom ali svakako da taj “krkanluk” muškarci mogu da promovišu na mjestima gdje se ne jede.

Prijatno.

Prati komentare
Obavjesti me o
guest

0 Komentara
Najstariji
Najnoviji Sa najviše glasova
Inline odgovori
Vidi sve komentare
0
Rado bismo čuli Vaše mišljenje, molimo ostavite svoj komentarx